Vrtić Heinzlova - Vukovarska
Dječji crtež vrlo jasno prikazuje kuću kroz nekoliko linija. Zato je prostor vrtića formom pojednostavljen, a jasno organiziran u rasteru dječjih ulica koje presjecaju prizemni volumen programa oblikujući zasebne jedinice vrtićkih i jasličkih skupina. Iste u sjecištima stvaraju trgove i proširenja za zajedničko druženje i kreiranje. Ova shema neodoljivo podsjeća na gornjogradsku urbanu mrežu prenesen unutar okvira jedne građevine.Kao zgrada etažnosti P+1 ne može konkurirati susjednim višekatnicama, stoga se vrtić parterno širi i formira introvertiranu cjelinu sa vlastitim ambijentima, neovisnu od okoline.
Glavni ulaz vodi nas uz poslovni dio vrtića do centralnih zajedničkih prostora, dalje nas poput glavnog gradskog trga vode proširene ulice u pojedinačne jedinice. Na jednoj strani vrtićke na drugoj jasličke. U prostore dnevnih boravaka se ulazi preko zajedničkih garderoba, a osim izlaza na vanjsko igralište imaju i svoj atrij. Gospodarsko servisni prostori smješteni su u podrumskoj etaži, a povezani su sa prizemljem dizalom i stepenicama. Jednostavnim čeličnim stepenicama korisnici se mogu popesti iz središnjeg atrija na ravni krov kojeg koriste kao poligon, sunčalište ili vježbaonu. Prostor više namjena i blagovaonica smještene su tako da se mogu koristiti kao natkrivena unutarnja dvorišta za vrijeme loših vremenskih uvijeta i dalje konunicirajući sa vanjskim okolišem kroz atrije i terase. Okolna zelena površina podijeljena je na jaslički i vrtički dio koji se spaja preko zone vrta i voćnjaka sa uzdignutim gredicama. Iz vrtićkog parka biti će moguće povezati se na pješačku zonu prema planiranom parku.
Gledajući zagrebački kontekst najviše dječjih vrtića nastalo je sredinom prošlog stoljeća kada su se projektirale tipske građevine, pravilnih, jednostavnih i funkcionalnih tlocrta (Magaš, Seršić,Čanković, Ulih). Omogućavali su brzu i jednostavnu gradnju ustanova za djecu za rastući broj radnog stanovništva glavnog grada. Te intencije bile su na tragu razmišljanja iz drugih europskih zemalja gdje su se postavljali standardi za
prefabricirane sustave gradnje javnih zgrada. Modulani sistem gradi od drva, koje je otporno na potrese, a ujedno ekonomično zbog brzine gradnje.
Projektni tim
Gorana Stipeč Brlić, Karla Ritoša, Damian Sobol Turina
Suradnici
Zdenka Krušić, hidroinstalacije
Marko Šestan, strojarstvo
Goran Stipković, zaštita od požara
Dražena Matić, elektroinstalacije
Krajobraz
Mirta Stipeč
Investitor
Grad Zagreb
Godina projekta
2023, 3.nagrada
Lokacija
Zagreb, Croatia
Ukupna površina
1663 m2