Znanstvenici Evan Ingeroll i Gael McGill 2020. godine objavili su najdetaljniji prikaz viđen do sada presjeka eukariotske stanice, a čiji je prikaz nalikovao NASA-inoj fotografjii svemira. Farmacija istražuje kako taj mikrokrajolik stari, obolijeva, regenerira. Zadaća Muzeja je da prezentira svu suvremenost i povijesnost farmacije kako prosječnom posjetitelju tako i struci. Tlocrtnoj dispoziciji pristupilo se kao prema stanici koju gledamo pod mikroskopom.

Zatečeni interijer bio je devastirani prostor casina. Neugledan aneks između povijesnih objekata bilo je potrebno očistiti od svih nenosivih elemenata, a postojeću nosivu konstrukciju zadržati i preventivno ojačati. Svaka programska cjelina dobila je svoju zonu, obilježenu karakterističnom bojom prema kemijskim spojevima. Izložbene vitrine zamišljene su kao upušteni dijelovi zidova, ne oduzimajući dragocjeni prostor kretanju promatrača. Izložbeni pultevi prate smijer kretanja. Postamenti su transparentni. Spoj suvremenog i tradicionalnog ostvaruje se kroz jasno odvajanje dva konteksta. Centralni izložak, povijesna ljekarnička oficina, na podu iz dijagonalno položenih crno bijelih keramičkih pločica, okružena je suvremeno oblikovanim cjelinama. Vremenska lenta prezentirana je na zakrivljenoj staklenoj traci koja obavija oficinu. Botanički vrt muzeja je zid ljekovitog bilja na ulazu. Pult iz inoxa interpretira tankove u kojima se čuva morska voda za proizvodnju aquamarisa. Rasvjeta i police oblikovane su prema strukturama molekula ljekarničkih proizvoda dramine i meralisa. Transparentna pvc zavjesa pruža senzorni doživljaj ulaska u sanitetne uvjete istraživačkih laboratorija. Povijesne ličnosti i priče iz povijesti riječkog ljekarništva nalaze se u zatamnjenom ambijentu prekrivenom u tapetu. Interaktivni ormar ljekovitog bilja govori o putu iz prirode do lijeka, a suvremena interpretacija herbarija izlaže herbarizirane biljke u epoksidnoj smoli. Put završava u JGL kutku koji priča o počecima i razvoju riječke farmaceutske kompanije, plave boje ‘kao kap vode na dlanu’.